Šteta na vezu

[ Iz Nautičkog magazina #62 – septembar 2021]

U prethodna dva broja smo pisali o predradnjama koje mogu da se urade da do štete ne bi došlo pa smo detaljno opisali sve vrste senzora na plovilima, a potom smo pisali i o štetama na motoru, kako se prepoznaje pogonska šteta, kako se može smanjiti, koji su načini prevencije…

Kada govorimo o štetama koje se mogu dogoditi na vezu, njih ima zaista mnogo. U ovom ćemo tekstu pokušati da obradimo štete koje se dogode plovilima na stalnom vezu u nekoj komercijalnoj marini ili lučici.

Udaranje u obalu ili ponton

Iako su marine/lučice vrlo često dosta dobro zaštićene, može se dogoditi, i to ne retko, da prilikom jačeg nevremena imamo jake talase mora u samoj marini. Neki bi to u žargonu rekli „mareta“, pa prilikom ulaska talasa i odbijanja od obalu i druga plovila dolazi do ljuljanjai natezanja plovila na vezu. Ponekad popuste privezni konopi koji drže plovilo udaljeno od obale dok je na vezu te dolazi do udaranja plovila od obalu/ponton.

Najčešće su plovila vezana krmom prema obali, te zbog toga dolazi do oštećenja krmenih zrcala, krmenih platformi, vanbrodskih motora, merdevina na krmi i slično. U određenim situacijama može doći i do krajnjih ishoda, a to je potonuće plovila na vezu.

Nalevanje plovila morem – zapuštenost?

Jedna od neretkih šteta je nalevanje plovila morem. Uzroci koji dovode do nalevanja plovila morem ima više, međutim najčešće je to posledica kod plovila koje je već „teže“ nego inače, pa mu je vodena linija ispod površine mora te potom nekoliko većih talasa prilikom nevere ili nesmotrenog uplovljavanja većeg motornog plovila koji stvori talase koji napune plovilo, što opet na kraju može dovesti i do potonuća plovila na samom mestu veza.

To što je plovilo na vezu možda i pokriveno nekakvom ceradom ne znači da se o njemu ne treba brinuti. Ponekad prilikom većih količina padavina na nekom delu uđe voda u plovilo te ga lagano počne puniti, a ulazak mora kasnije ga samo dokrajči. Takođe ima slučajeva da more ulazi u plovilo iako nema uticaja talasa, a razlozi mogu biti nezatvaranje raznih otvora (npr. WC-a, usisa hlađenja motora…).

Prodor mora i proces potapanja plovila na moru može trajati dugo, te bi automatska pumpa mogla uveliko pomoći, a naročito ukoliko postoji tracking uređaj koji ima opciju da vlasniku javlja kada se automatska pumpa uključuje. Tada vlasnik sam ili mornari u marini imaju vremena da provere stanje plovila i spreče potonuće.

Sudar sa drugim plovilom

Prilikom uplovljavanja ili isplovljavanja može doći do sudara plovila. Često se dešava da plovilo koje se kreće marinom zbog uticaja vetra ili slično ošteti neko plovilo na vezu. Vrlo su retke ekstremne situacije gde dolazi do potonuća plovila koje je nepomično na vezu, već su to uglavnom materijalne štete poput oštećenja sidra i/ili nosača sidra na pramcu ili još gore – oštećenje trupa, od ogrebotina po trupu do probušenog trupa ukoliko je udarac snažniji.

U navedenim slučajevima ukoliko je sve uredu, štete su osigurane i plative iz kasko polise osiguranja plovila, dok u ovom slučaju logika nalaže da plovilo koje je prouzrokovalo štetu mora oštećenom plovilu platiti trošak popravke. Kako bi plovilo koje je prouzrokovalo štetu bilo osigurano i za ovakve slučajeve potrebno je da ima ugovornu polisu osiguranja odgovornosti vlasnika odnosno korisnika plovila.

Udar groma

Šteta od udara groma je takođe jedno od potencijalnih oštećenja plovila na vezu. Na žalost, udari groma su poslednjih nekoliko godina sve češći, a kada se na jednom mestu nalazi veliki broj „magneta“ za gromove poput jarbola, tada je i rizik veći. Ne mora doći do direktnog udara groma – dovoljan je i udar u jedno od susednih plovila da se sila prenese na druga plovila, te da se više ili manje oštete električne instalacije i uređaji.

Požar ili nagaranje

Ne retko čitamo u raznim novostima o požarima u marinama. Razlozi požara na plovilu ima više: od vatre izazvane udarom groma, neispravne ili stare električne instalacije na plovilu koje je spojeno na napajanje, ostavljena električna grijalica upaljena na plovilu, plinske instalacije, zapaljenje motora… Požar ne mora nužno biti direktno na plovilu, može biti i prenesen sa susednog plovila koje gori. U najboljem slučaju požar se može zaustaviti i sprečiti totalna šteta brzom reakcijom, međutim često je izgledniji onaj lošiji scenario u kojem imamo naglo širenje vatre u kombinaciji sa visokim temperaturama na „plastičnom“ plovilu, sve u svemu – katastrofa.

Krađa ili provala

Krađa opreme sa plovila dok je na vezu jedna je dosta česta šteta. Iz tog razloga kada god je plovilo u stanju mirovanja i van plovidbe potrebno je svu moguću opremu smestiti u zatvoren prostor na plovilu ili u nekom skladištu. Na žalost, ni to nije garancija da neće doći do krađe ili provale.

Zaključak

Jedan dobar deo nabrojanih šteta u marinama ili lučicama može se sprečiti pravovremenom reakcijom mornara. Kako smo spominjali plovilo koje ima automatsku pumpu (pumpa šantine) i još povezanu sa tracking uređajem koji putem aplikacije javlja da je pumpa aktivirana, ima tu prednost da vlasnik može nazvati u marinu i poslati nekoga da pregleda plovilo. Ponekad je teško ili nemoguće primetiti da u plovilo ulazi more dok je ono na vezu, ili ako se i primeti može biti već kasno. Takođe, požar se može umanjiti ili pak u potpunosti sprečiti u nekim slučajevima kada se zapaljeno plovilo udalji sa mesta veza kako vatra ne bi zahvatila ostala plovila. Prevenciju krađe čine nadzorne kamere i dežurni čuvari u marinama.

Vrlo je važno imati kvalitetno osiguranje koje osigurava plovilo i od ovakvih rizika. Često se misli da je opasnost da plovilo ima štetu samo dok plovi dok je na vezu sigurno. Takođe, ugovori o vezu su različiti od mesta do mesta i potrebno je proveriti ima li marina kakvo osiguranje od određenih šteta. Kako smo u primerima utvrdili, radi se o raznim štetama koje jesu ili mogu biti osigurane prema raznim pokrićima na polisi osiguranja. Spominjali smo već vrste osiguranja, a ovde zapravo treba istaknuti dve ključne kategorije: kasko osiguranje svih šteta na plovila, te osiguranje od odgovornosti. Kasko osiguranje po pravilu pokriva većinu šteta koje se dogodi na plovilu, međutim štete od dotrajalosti delova opreme i samog plovila uopšteno govoreći – teško. Ako plovilo nije dobro i redovno održavano, ne možemo računati ni da će štete iz osiguranja biti plaćene.

Kod odgovornosti je uvek važno pripaziti koje pokriće je ugovoreno na polisi, koja je visina iznosa osiguranja napisana na polisi, te koje su štete zapravo pokrivene. Primera radi, polovila koja imaju hrvatsku zastavu nisu obavezna da ugovore niti jedno osiguranje osim obaveznog osiguranja od odgovornosti koje pokriva štete koje plovilo prouzrokuje roniocima i kupačima. Ovo osiguranje nije dovoljno ako nanesete štetu nekom drugom plovili u marini!

Nakon svega ovoga, pitanje je hoćete li i dalje ostaviti svoje plovilo uz izgovor: „ove godine neću ploviti – biće u marini pa mi ne treba osiguranje“?

Više informacija: yacht-pool.eu