Ostale štete na plovilu

[ Iz Nautičkog magazina #63 – decembar 2021]

U prethodnim brojevima smo pisali o štetama na vezu, na motoru, kao i temi o osiguranju i senzorima. Ako nastavimo da govorimo o svima ostalim potencijalnim štetama na plovilima zaista bi se mogli zapetljati i napisati knjigu a ne članak, pa ćemo pokušati da obraditi samo nekoliko najčešćih.

ŠTETE NA TRUPU

Pre svega tu su oštećenja trupa plovila. Oštećenja mogu biti lakše prirode poput ogrebotine usred struganja trupa plovila o drugo plovilo ili obalu, ili recimo nakon udara/sudara dva plovila ili plovila sa nekim drugim objektom ili obalom/gatom.

Kod lakših oštećenja najčešće dolazi do površinskog fizičkog oštećenja trupa. U većini slučajeva plovilo može normalno i dalje da plovi bez straha od prodora mora. Međutim, potrebno svakako obaviti pregled na i u blizini mesta gde je trup oštećen te konstantno pratiti stanje. Naravno, rizik je veći ukoliko je do oštećenja došlo bliže vodenoj liniji plovila.

Kod većih oštećenja prilikom kojih dolazi do pucanja trupa prva i glavna briga je sprečiti prodor mora u plovilo. O tome smo na neki način pisali praktično u svakom o članku do sada. Najvažnije je proveriti da li su svi članovi posade nepovređeni, potom da nema opasnosti od prodora mora koji kao posledicu može imati potapanje, pa tek kada smo sve to osigurali i proverili, dolazimo do dela gde moramo da utvrdimo obim oštećenja.

Eto, nakon malog ponavljanja, hajmo da vidimo koje su to sve moguće štete. Sigurno da i samo oštećenje probijenog trupa zahteva kompleksnije popravke, međutim ukoliko „imamo sreće“ prilikom probijanja trupa došlo je i do oštećenja nameštaja u plovilu ili ostalih delova unutrašnjosti. Tada imamo ne samo spoljašnje oštećenje trupa već i unutrašnje koje zahteva pre svega demontažu delova unutrašnjosti, nameštaja, kreveta u kabinama i ostaloga kako bismo mogli da sagledamo stvarni obim oštećenja. Tek onda, uz pomoć stručnjaka servisa i u saglasnosti sa svojim osigurateljem treba prionuti na sanaciju štete i vraćanje plovila u prvobitno stanje.

JARBOL

Jedna potencijalno vrlo velika, istovremeno i vrlo opasna šteta je pad jarbola na jedrilici. Već smo pominjali od udaru groma, a do pada jarbola dolazi najčešće u dve situacije – a to su udar jarbolom o neki predmet (na primer most u Hrvatskoj Ugljan-Pašman) ili prilikom jedrenja po ekstremnim vremenskim uslovima, odnosno olujnom ili orkanskom vetru.

Kao i u svakoj šteti, tako i prilikom pada jarbola, treba se prvo pobrinuti o sigurnost i zdravlju posade, odnosno putnika.

Ukoliko je jarbol pao u more a nije potonuo, potrebno je pokušati ga nekako privezati ili spustiti ako je ikako moguće. Najčešće pad jarbola u more sledi prilikom jedrenja kada ima pritiska u jedrima koja tada usmeravaju pad jarbola van plovila. Kod udara jarbolom u most najčešće pad sledi prema krmi, odnosno prema posadi, pa je to i najveća opasnost od povreda.

Nakon što sve spasimo dolazimo do dela popravke, odnosno sanacije štete. Nažalost, u većini slučajeva kod pada imamo totalnu štetu na jarbolu. Ukoliko je neki od križeva slomljen te imamo „puknuće“ cevi, vrlo je visok rizik od daljeg pucanja, te takav jarbol ne može više biti upotrebljavan. Srećom, ima i slučajeva gde se jarbol uz određene popravke nekih delova može normalno dalje upotrebljavati. Svakako stručnjak serviser koji se bavi isključivo jarbolima i jedriljem je taj koji treba da pruži stručno mišljenje i konačan zaključak šta i kako sa jarbolom.

(…)

(ceo tekst u štampanom izdanju Nautičkog magazina broj 63 / Fotografija: Wikipedia, Creative Commons Attribution-Share Alike 4.0 International)

Više informacija: yacht-pool.eu