Šteta na motoru – šta da radim?

U nastavku serije tekstova o osiguranju i najčešćim štetama koje se dešavaju svakom vlasniku plovila, ovaj put smo odabrali štete na motoru.
Bilo da se radi o motornom plovilu ili jedrilici, kvarovi na motoru nastaju iz sličnih ili istih razloga. Uzroke oštećenja možemo podeliti na štete nastale na motoru delovanjem nekog spoljašnjeg uticaja te štete bez delovanja spoljašnjeg uticaja.
Mnoštvo je delova motora koji mogu biti oštećeni: radilica, glava motora, pumpa, izduvni sistem, propeler, osovine i slično…

Ima li opasnosti od prodora vode?
Možda najčešća šteta na motoru nastaje kao posledica udara propelerom motora, petom ili osovinom o stenu ili neki tvrdi predmet u vodi. U takvim situacijama, po pravilu imamo vidljivo spoljno oštećenje delova motora ali i dela trupa gde se spaja peta motora ili osovina na trup. Najvažnije je odmah nakon udara i nastanka oštećenja proveriti postoji li prodor vode u plovilo. Ukoliko se odmah ne vidi prodor, potrebno je pratiti stanje te pokušati sprečiti dodatnu štetu.

Samim oštećenjem osovine ili pete motora ne mora nužno doći i do većih oštećenja i potpunog prestanka rada motora. Ukoliko nakon udara imamo i prodor vode u motorni prostor, vrlo je važno pokušati sprečiti da se ne potopi motor ali i celo plovilo. Ulaskom vode nastaje velika opasnost da nemamo samo manje oštećenje na motoru, već da imamo potpuni prestanak rada zbog ulaska vode u motor ali i mogućnosti da se plovilo potpuno potopi.

Štete koje mogu nastati na motoru su razne, od već pomenutih oštećenja propelera i osovine, odnosno nekakvih „spoljnih“ delova, do pregrevanja motora zbog nekog spoljnjeg ili unutarašnjeg uticaja na motor.

Upravo tu nastaju najveće nejasnoće oko toga šta je osigurano polisom osiguranja – a šta nije? Stalno čujemo da se priča o pogonskim štetama na motoru? Svi žele da to imaju ugovoreno na polisi osiguranja! Ali znamo li svi šta to pokriće zapravo znači?

Pogonska šteta? Šta je to zapravo?
Pod pogonskom štetom u smislu osiguranja smatraju se sve štete nastale u motoru koje su nastale bez spoljnjeg uticaja.
Glavni i zapravo jedini bitan uslov da bi se mogla osigurati jedna takva šteta jeste da je motor održavan u redovnim vremenskim intervalima u skladu sa preporukama proizvođača.

Kako se može prepoznati pogonska šteta – lom motora?
Prvo bi bilo dobro utvrditi da li je problem motor, transmisija ili nešto treće.

Da li motor radi „nemirno“ ili još gore – uopšte ne „radi“. Kada radi loše, da li ima razlike kada je ukopčan pogon ili ne? Ako motor radi da li se pogon ponaša „normalno“? Da li je šteta nastala zbog udarca, prodora vode ili se desilo nešto treće… Neke kvarove je i iskusnim serviserima teže prepoznati kao i njihove uzroke. Da li je kvar prouzrokovan nemarom ili nestručnim upravljanjem ili je jednostavno nešto „puklo“. Tu treba dobro poslušati onoga koji je upravljao plovilom i na osnovu toga proceniti šta se desilo.

Kako smanjiti već nastalu štetu na motoru?
Kod nastale štete potreban je brzi prvi pregled. Dobro bi bilo utvrditi da li je došlo do prodora vode u motor ili pogon. Ako jeste, trebalo bi što pre, ako je moguće, pokrenuti, isprati i zaštititi od korozije neispravan deo. To se odnosi najviše na unutrašnje delove motora. Kod novije generacije motora je to teže zbog više elektroničkih komponenati koje se mogu oštetiti. Za transmisije važi slično. No, vredi znati da se brzom intervencijom šteta može jako smanjiti. Nakon toga bilo bi dobro utvrditi detaljnije uzrok i posledice kvara te proceniti popravak. Da li je uzrok nešto na šta se moglo uticati ili ne? Da li je održavanje bilo redovno ili ne?

Kome se obratiti za pomoć pri detekciji kvara?
Za pomoć bilo bi preporučljivo obratiti se kvalifikovanim servisima. Ti su servisi bolje opremljeni opremom i iskusnim serviserima. Nestručna procena kvara može otežati i produžiti vreme popravke kao i povećati troškove.

Jesu li češće štete na vanbrodskom ili unutrašnjem motoru?
Reklo bi se da su štete podjednake na spoljnjim i unutrašnjim motorima. Po nekakvom iskustvu preopterećeni motori i pogoni imaju više problema. Loše održavana i zapuštena plovila imaju više mogućnosti za kvarove. Iskusni tehničari kod servisiranja mogu uočiti moguće probleme te obavestiti vlasnika koji bi potom trebao dalje odlučiti o eventualnim popravkama. Loše održavanje vodi većoj mogućnosti da će se desiti problem kao i da će šteta biti veća.

Koji su načini prevencije nastanka pogonske štete?
Proizvođači motora, transmisija i raznih vezanih delova preporučuju termine servisiranja kojih bi se trebalo držati. Takvim načinom održavanja smanjuju se mogućnosti budućih kvarova i problema (npr pregrevanje, problemi sa strujom i gorivom, i tome slično). Takođe, povremenim pregledom i sami vlasnici mogu predvideti moguće probleme.

Prijava osiguranju i kapetaniji
Dolazimo i do dela oko prijave i ne-prijave lučkoj kapetaniji. Zapravo bi se svaka nesreća prilikom plovidbe trebala prijaviti lučkoj kapetaniji, međutim u slučaju kada zataji motor, mi zapravo nemamo neki događaj, odnosno sudar ili udar plovila i slično zbog kojeg bi to trebalo prijaviti lučkoj kapetaniji.
Kada je plovilo na sigurnome i nema više dodatnih opasnosti, preduzete su sve mere sprečavanja još veće štete, dolazimo do faze u kojoj je potrebno uključiti osiguravatelja te obavestiti lučku kapetaniju o nastanku nezgode. Potrebno je dakle u saradnji sa osiguravateljem i u skladu sa dobijenim uputstvima odrađivati korak po korak kako bi se cela šteta uredno i kvalitetno obradila, i to u što kraćem roku, kako bi se nadoknadili eventualni troškovi popravke. Izbor kvalitetnog i stručnog brokera u osiguranju u ovakvim trenutcima dolazi do izražaja.

Prikupljanje ponuda za popravak
Kada smo dakle zbrinuli plovilo na sigurnom, prijavili štetu svim nadležnima, organizovali pregled procenitelja osiguranja, sledeći je korak prikupljanje ponuda za popravak štete. U tom delu je mudro savetovati se sa osigurateljem kako bi se pronašao najkvalitetniji i najefikasniji serviser ili više njih, u zavisnosti od modela motora.

Praćenje popravke
Popravku motora je potrebno pratiti od samog početka. Ponude za popravak plovila za ovakvu vrstu štete, a nakon kvalitetno i stručno odrađene dijagnostike, mogu biti vrlo precizne, bez većih odstupanja ukoliko se radi o uređajima i instalacijama, dok ukoliko imamo i požar na delu plovila tada je potrebno očekivati odstupanja i pronalazak potencijalnih dodatnih mogućih oštećenje tek nakon početka radova na plovilu. Serviser mora da prati i dokumentuje sva novo utvrđena oštećenja na uređajima ili instalacijama, te se pre svega posavetuje sa vlasnikom plovila, a vlasnik onda sa osigurateljem.

Po završetku popravake potrebno je pre puštanja plovila u pogon obaviti pregled od strane procenitelja, naročito ukoliko se radilo o udaru groma koji je imao kao posledicu požar na plovilu, a ne samo „izgorele“ uređaje i instalacije. Na kraju, treba zatražiti garanciju za popravku i nove uređaje od strane servisera, a pre plovidbe dobro testirati i pregledati sve vitalne i popravljane delove na plovilu.

(sve fotografije – copyright: Volvo Penta)

Više informacija: yacht-pool.eu